Crna Gora kada je u pitanju regulacija u sektoru medija značajno je ispred zemalja zapadnog Balkana, ali to ne znači da nema prostora za njeno unapređenje, ocijenio je juče Davor Glavaš, autor studije „Političko oglašavanje i medijska kampanja u toku izbornog perioda”, koja je juče predstavljena u organizaciji Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Agencije za elektronske medije. Kako je istakao, jedan od ključnih načina je da se definiše tijelo koje će pratiti i regulisati medijsko praćenje izborne kampanje.
– Tom tijelu zakonom treba da se daju odgovarajuća ovlašćenja, ne samo kada je u pitanju praćenje, nego i sankcionisanje nedozvoljenih i neetičkih elemenata. Takvo tijelo trenutno u Crnoj Gori ne postoji. Ima nekoliko modela da se ono uspostavi. Moguće je da to bude novouspostavljeno tijelo, kojem će se dati ingerencije praćenja predizborne kampanje, ali i da se daju dodatne ingerencije postojećem regulatoru. Moguće je i da se kompletna regulacija prepusti tijelima koja se bave samoregulacijom, ali to podrazumijeva visoku odgovornost medija i visoko povjerenje – objasnio je on.
Smatra da je bolja varijanta da se Agenciji za elektronske medije daju dodatna ovlašćenja.
– Neprihvatljivo je da Agencija ima ovlašćenja da izriče upozorenja, ali ne i kazne. Ako se regulacija medijskog praćenja izborne kampanje svede samo na to da se apeluje na svijest i savjest urednika, novinara i izdavača, to je važno, ali nije dovoljno dok ne postoje sankcije, koje mogu biti novčane, ali i u obliku privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije i licence za emitovanje – zaključio je Glavaš.
Pomoćnik direktora Agencije za elektronske medije Jadranka Vojvodić kazala je da je implementacija medijskog i izbornog zakonodavstva mjera demokratskog razvoja društva.
– Mediji imaju višestruko značajnu ulogu u društvu, a posebno u vezi sa izborima. Osim što su kanal za informisanje javnosti, oni su i sredstvo za iznošenje mišljenja javnosti o pitanjima od javnog interesa. Mediji treba da doprinesu participaciji glasača i njihovoj edukaciji u vezi sa ostvarivanjem demokratskih prava, uključujući set prava u vezi sa izborima. Važno je imati u vidu ulogu „psa čuvara” kada su mediji u pitanju, koja se ostvaruje prvenstveno izradom i objavljivanjem analiza, i omogućavanjem vođenja diskusija o predlozima i stavovima političkih partija i njihovim kampanjama – navela je ona.
Smatra da je neophodno riješiti više pitanja kako bi se na neki način pomirili i ponekad suprotstavljeni interesi medija, političkih partija i kandidata i glasača.
– Važan mehanizam za ostvarivanje ovog cilja su različita tijela koja bi trebalo da imaju zakonom jasno definisane nadležnosti i obaveze, tako da se tačno zna šta je to što oni rade u oblasti monitoringa, intervencije u smislu prevencije kršenja, i ako dođe do kršenja – šta onda. Jasno propisane njihove pozicije, uloge i obaveze, način rada i odlučivanja u značajnoj mjeri mogu da obezbijede fer, izbalansirano i nepristrasno predstavljanje političkih partija i kandidata – ocijenila je Vojvodićeva.
Dodala je da bi bilo najbolje imati jedno tijelo koje bi se bavilo praćenjem medija tokom kampanje, pozivajući se i na preporuke OEBS-a i ODIHR-a nakon prošlogodišnjih izbora.
– To tijelo bi bilo nadležno da raspoređuje vrijeme za direktno učešće u programima, da razmatra žalbe, izriče obavezujuće mjere, kako za medije, tako i za partije i političare ukoliko dođe do kršenja standarda. U preporukama je rečeno i da bi to tijelo trebalo da bude brzo i efikasno. Trebalo bi razmotriti da li to treba da radi tijelo koje je već uspostavljeno. Ako ne postoji takvo tijelo, onda ga treba uspostaviti – zaključila je Vojvodićeva.
V.R.